FINANCIRAJMO HRVATE PODUZETNIKE !!!

19.03.2009., četvrtak

Razlog poduzetničkoj katastrofi u Hrvata: Svakog drugog čovjeka u Hrvatskoj plaća država

Poduzetničko okružje u Hrvatskoj je još uvijek na razini onog socijalističkog, dakako ukoliko se izuzme 'poduzetništvo' izgradjeno na kriminalima počinjenim veleizdajničkim djelima tzv. privatizacije i pretvorbe, te onog trgovine (uvoza), osiguranja i banaka...

Svaki drugi Hrvat živi na grbači države

Rad u državnoj tvrtki oduvijek je bio najpoželjniji. No, državni je aparat toliko narastao da smo na rubu propasti

ZAGREB - Gotovo dva milijuna Hrvata živi na državnim jaslama, a to je, tvrde ekonomisti, i jedan od glavnih razloga skupe države u kojoj živimo.

Proračun

800.000 zaposlenih u privatnom sektoru znači da na jednog zaposlenog u privatnom sektoru dolaze dva čija egzistencija ovisi o državi

260.000 u državnim i javnim službama, 23,5 milijardi kuna

1,150.000 umirovljenika, 34,1 milijarda kuna

255.000 nezaposlenih, 853 milijuna kuna

Socijala 2,9 milijardi kuna iz proračuna za socijalu

Zdravstvo 22,6 milijardi kuna iz proračuna za zdravstvo

Frapantan je to podatak do kojeg se dolazi kada se zbroji oko 260.000 zaposlenih u državnoj i javnim službama, 1,150.000 umirovljenika i 255.000 nezaposlenih, koliko ih je, prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilo u siječnju.

Kada se tome pridodaju i ljudi koji nisu u proračunu, ali čija je egzistencija vezana uz državu - a radi se o oko 100.000 zaposlenih u javnim poduzećima te oko 13.000 zaposlenih u lokalnoj samoupravi, čemu još valja pribrojiti i 21.000 zaposlenih u lokalnim tvrtkama - dolazimo do procjene da gotovo dva milijuna ovisi o proračunskoj infuziji.

Istodobno, prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca , u privatnom je sektoru zaposleno 800.000 ljudi, što znači da na jednog zaposlenog u privatnom sektoru dolaze dva i pol građana čija egzistencija - izravno ili neizravno - ovisi o državi.

Leglo nepotizma

- Takva je situacija dugoročno neodrživa. Mi smo očito nacija koja je jako ovisna o državi, što se vidi i po podacima da je udjel radno aktivnog stanovništva u nas manji od 50 posto, dok se vani on kreće oko 60 posto - ocjenjuje neovisni ekonomist Ante Babić. Prema njegovim podacima, vani na državnim jaslama živi manje od 30 posto ljudi, iako se i tamo, zbog nepovoljnih demografskih kretanja, taj udjel povećava. U Hrvatskoj je, međutim, udjel ljudi ovisnih o državnoj financijskoj injekciji znatno veći i kreće se u rasponu od 40 do 50 posto, kaže naš sugovornik.

Velika ovisnost stanovništva o državi vidi se i iz državnog proračuna, pri čemu valja voditi računa da proračun središnje države ne odražava vjerno stanje stvari. Naime, u tom proračunu nisu ni javna poduzeća, ni lokalna samouprava, a upravo su ti sektori, po ocjeni mnogih, legla nepotizma i neučinkovitosti.

Nedostižna učinkovitost

Od 127 milijardi kuna, koliki je ovogodišnji državni proračun (kojeg uskoro očekuje rebalans), za isplatu plaća za zaposlene u državnoj upravi i javnim službama rezervirano je 23,5 milijarde kuna. Razne vrste mirovina - od starosnih, preko obiteljskih i braniteljskih, pa do invalidskih - državnu blagajnu ove godine stoje 34,1 milijardu kuna. Kada tome pribrojimo i izdatke za razne oblike socijale, koji prelaze 2,9 milijardi kuna, ali i izdvajanja za zdravstvo od 22,6 milijardi kuna, dolazimo do podatka da život građana na državnim jaslama porezne obveznike stoji više 83 milijarde kuna, ili dvije trećine ukupnih proračunskih rashoda.

- Hrvatska je premala zemlja za tako glomazni birokratski aparat. To gospodarstvo ne može podnositi. Svi, međutim, samo znaju pitati zašto zaposleni u gospodarstvu imaju tako male plaće. Odgovor je jasan: zato što takav državni aparat treba nahraniti - primjećuje glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Đuro Popijač. Dodaje kako nitko u Hrvatskoj zapravo ne može reći koliki je stvarno državni sektor, s obzirom na to da o tome nema preciznih podataka. Usklađivanje s EU rezultira bujanjem državnog aparata, no u HUP-u ističu kako je kod nas uobičajeno da “od Europe preuzimamo standarde, ali ne i učinkovitost i racionalnost”. No, u sindikatima se ne slažu s ocjenama da ljudi koji žive na državnim jaslama ne rade dovoljno.

- I među zaposlenima u državnoj upravi ima izuzetno pametnih i vrijednih ljudi, od kojih mnogi za mali novac rade i vikendima, ali problem s kojim se oni suočavaju je da u tim službama vrijede čudni kriteriji zapošljavanja i vrednovanja - kaže ekonomski analitičar Nezavisnih hrvatskih sindikata Goran Bakula. Pritom ukazuje na nepotizam i potrebno političko “zaleđe” kako pri zapošljavanju u državnoj i lokalnim službama, tako i za napredovanje na poslu.

Visoki porezi guše privatni sektor

Hrvatska ima razmjerno mali udio privatnog sektora u bruto domaćem proizvodu (BDP), samo 60 posto, te velik udio državne potrošnje, veći od 50 posto, pokazuje jedno istraživanje Nacionalnog vijeća za konkurentnost iz 2004. U drugim tranzicijskim zemljama, neposredno prije njihova ulaska u EU, udio privatnog sektora kretao se između 65 posto u Sloveniji i 80 posto u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Istodobno, udio državne potrošnje u njima kretao se u rasponu od 36 posto u Latviji do 48 posto u Slovačkoj.

U takvoj situaciji ne treba se čuditi tvrdnjama da Hrvatska prednjači po poreznom teretu. Naime, kako pokazuje jedno istraživanje Instituta za javne financije, udio poreza i doprinosa u nas prelazi 40 posto BDP-a, što je situacija koju među tranzicijskim članicama EU možemo usporediti jedino s onom u Sloveniji.
JUTARNJI LIST, 19.03.2009

- 08:26 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Ožujak 2009 (1)
Svibanj 2008 (1)
Ožujak 2008 (1)
Listopad 2006 (2)
Lipanj 2006 (1)
Siječanj 2006 (2)
Prosinac 2005 (5)
Studeni 2005 (1)
Listopad 2005 (1)
Rujan 2005 (20)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

OPIS BLOGA KOJI TREBA HRVATSKOJ!

PODUZETNICI - STOPOSTO NOVAC MOŽE BITI (I) VAŠ!


  • USKORO! NOVAC ZA HRVATSKE PODUZETNIKE-POČETNIKE, PODUZETNIKE S ORIGINALNIM I KORISNIM PROIZVODNIM I IZVOZNIM PROGRAMIMA!!

    Za više informacija o poduzetništvu, pogledajte:

    SVE O PODUZETNIŠTVU!


    Ovaj blog je nastao,dakako, u suglasju s strateškim programima o razvijanju malog i srednjeg poduzetništva Vlade RH, Ujedinjenih naroda, Europske Unije i Svjetske banke.

    Kako pregovori s medijima i ministarstvom nisu uspjeli, priprema se Poslovni plan za agenciju, komplementarnom postojećim kao i Hrvatskom društvu za razvoj i poduzetništvo - radnog naziva: plus INVEST d.o.o. - čija je svrha informiranje, potpuna podrška, posredovanje u financijskim rješenjima, poslovnim uslugama i pokretanju poduzetništava, ugodjenu s postojećim izvorima poduzetničkog i prikladnog kapitala iz inozemstva, kao programima ministarst(a)va, HBOR-a, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Fonda za razvoj i zapošljavanje, tzv. poslovnih banka i drugih.

    Uzrok pokretanja i fokus poslovanja buduće agencije/centra za podršku poduzetništvu biti će cjelovita praktična podrška novim poduzetnicima, kao i razvijanje profitabilnih i konkurentnih novih poduzetništava, te mikro;- internet banke za poduzetnike (Projekt: plusBANKA).


    WEB-STRANICE KOJE SU PREUZELE TEKSTOVE S BLOGA: FINANCIRAJMO HRVATE PODUZETNIKE:

    www.biznis.hr
    www.kupujemhrvatsko.com
    www.tportal.hr
    www.croatiabiz.com
    ,
    www.tvrtka.biz.
    i dr.


    [B]WEB-STRANICE KOJE SU REFERENTNO POVEZANE S OVIM BLOGOM / WEB-STRANICOM:


    NOVO!!! SEKURITIZACIJA INTELEKTUALNE IMOVINE ZA START-UP PODUZETNIŠTVA

    INFO O PROJEKTIMA KOJI (ODAVNO) TREBAJU HRVATSKOM PODUZETNIŠTVU!!

    PROJEKTI DRUŠTVA!

    LINKOVI NA RAZVOJNE AGENCIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ!



VAŽNI LINKOVI:

IVAN OSTOJA- KRONOLOŠKI SAŽETAK ŽIVOTOPISA

  • 1979: Izdavač,tvorac ‘niskotroškovne poslovne konstrukcije’ i producent TOP 10 hit ploče u Njemačkoj (s Kevinom Keeganom,tadašnjim najboljim nogometašem Europe)– ista je postala po parametrizaciji početnih troškova jedna od prethodnica kasnijih internet načina financiranja, proizvodnje,marketinga i distribucije u svjetskoj glazbenoj industriji; 1999/2000. osvojio sam, s ekipom inženjera i autora iz Zagreba, vrhove relevatne mp3 top liste s virtualnim projektom TESLA GIRLS!;

    1989: Bio sam suutemeljitelj nezavisnih medija i novinarstva u (S)RH, pokretač prvog komercijalnog tjednika (ST) koji je osnovan i pokrenut s 2.000,00 (dvije tisuće, odnosno hiljade dinara, što je jezik priličniji današnjoj 'hrvatskoj eliti') tadašnjih dinara,usprkos netočnim glasinama o većem iznosu. ST je trebao biti dijelom medijsko-financijskog mini-koncerna u koji je trebala spadati i komercijalno-investicijska banka ‘InveST plus!Banka’ ;

    1990: Sudionik sam u koncipiranju i prvoj dobi pokretanja jedne od prvih privatnih banaka u RH, s ciljem pripreme i osnivanja zadružne komercijalno investicijske banke InveST! plus Banka s pripadajućim poduzećima za strateške i investicijske djelatnosti;
    1992: Sudjelovao sam u pripremi pokretanja i osnivanja Svjetskog hrvatskog kongresa u Bonnu;

    1992-1997: Izradio sam elaborat i maketu prve hrvatske privatne dnevne novine ‘HRVASTKA EXPRESS!’-trenutačno u izradi prvog elektronskog interaktivnog i tiskovnog izdanja dnevne novine-portala ’HRVATSKA e-XPRESS!; ista je poslužila i koncipiranju ribrika kasnijeg Jutarnjeg lista što je nevidjena pljačka intelektualne imovine od strane Europapress Holdinga, odnosno snjezina suvlasnika Nina Pavića.

    1999: Dobio sam odlične ocjene na testiranju provedenom od pripadnika Svjetske banke;
    2000: Nakon neprihvaćanja Elaborata o potrebi prerastanja HAPU-a u Hrvatsku razvojnu agenciju, na ruševinama HAPU-a pokrenuo sam Hrvatsko društva za razvoj i poduzetništvo čiji sam direktor bio do listopada 2002. Društvo je moralo zamrznuti rad zbog jednostranog prekida financijskog aranžmana izvora kapitala iz Njemačke što je ugrozilo dinamiku pokrenutih projekata ;
    2002: Bio sam suradnik Ministarstva za obrt,malo i srednje poduzetništvo,kao i Saveza Štedno-kreditnih zadruga, u osnivanju Banke malog poduzetništva od svibnja 2002 (koja je bila strateški prioritet Vlade RH do lipnja 2003) ;

    2002-2003: Promicatelj sam potrebe uvodjenja financijskih derivata na tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj i Regiji kao načina trenutačnog uvećanja ukupnih vrijednosti (suradnja HGK,HIBO),što je pak potpuno marginalizirano od nadležnog Ministarstva i dr;

    2003: BIO SAM SUPOKRETAČ I ARANŽER U NAJBOLJOJ VJERI (at best effort) KAPITALIZACIJE PROJEKTA: ’plusBANKA-BANKA ZA INVESTICIJE I PODUZETNIŠTVO d.d.’;
    1996-2003: Sudjelovao sam kao savjetnik u stvaranju boljih svekolikih uvjeta razvoja i rada poduzetništva,te u cjelovitoj priptremi projekata malog i srednjeg poduzetništva – Forum : Economic Development;

    1992-2003: Radi lošeg rada sudova i nepoštivanja razumnih rokova radi postizanja pravičnog rješenja, usprkos činjenici da su tužba i ročište bili javni, oštećen od 1991. god. danas za najmanje 150 milijuna kuna za najmanje obične štete, dokazane izmakle koristi i neimovnih (nematerijalnih) šteta radi isključive krivnje pravosudnog sustava u zadržavanju štete do razine nemogućnosti naplate i druge dokazive nematerijalne štete;ukupna šteta po najminimalnijem pragu u ovom trenutku iznosi izmedju 150 milijuna do milijardu kuna, odvisno o izračunima obračuna kamata . Postupak nakon Državnog odvjetništva (Zahtjev za naknade štete prije istog na Ustavnom sudu), prelazi na Ustavnu sud RH i druga nadležne medjunarodne sudove ukoliko Ustavni sud barem dijelom ne uvaži Zahtjev.

    1998-2003: S grupom stručnjaka (programera) razvio sam platformu internet mikroplaćanja 'MicroPhone' koja bi distribuirala medijske sadržaje online, sa isplativim - klirinškim - načinima plaćanja takvih razmjera (u ovom su trenutku transaktivni troškovi plaćanja putem kartice preskupi).

    Obrazovanje: VSS (Filozofski fakultet (jezici) + Novinarstvo-informatika) uz ekonomske radionice i certifikate sa seminara (HBOR, Advanced Business Studies i dr.). Razvojem e-learning metode planiram upis na magisterij na Studiju poduzetništva u Osijeku (2006-2008 s temom: Nebankarsko financiranje poduzetništva egzotičnim i inovativnim instrumentima-Iskustva i Praktični modeli).

    Drugo: Rodjen u Splitu 1957 / Nikad kažnjavan / Govorim i pišem engleski, pasivno znanje njemačkog i talijanskog jezika / Posjedujem vozačku dozvolu B-kategorije / Poznaje rad na kompjuteru (tekst-tablični programi), i dr.
    Politika: Član HSPa-. Podrška HDZ-u od 1990 do smrti dr. Franje Tudjmana, odnosno otkad je Ivo Sander našom pomoći (Udruga dr. Franjo Tudjman) preuzeo upravljanje strankom pionir potrebe stvaranja Pokreta Hrvata neglasača (od 1996.) s korektivnom i monitoring ulogom na svim političkim i društvenim razinama. Danas taj pokret, kada smognem dio svojih potraživanja,obuhvaća oko 80 posto svih inteligentnih Hrvata, pokrivao oko 65% realnog biračkog tijela i može osvojiti do 12 % glasova na izvorima s minimalnom promidžbom.

    Dodatno:Obzirom na ukupna iskustva i spoznaje, praktički sam sposoban za rad i savjetovanje u područjima:
    - razvoj privatnog sektora, malog i srednjeg poduzetništva,poticanje i podrška novim
    projektima,
    - financiranje malog i srednjeg poduzetništva,te mikrofinanciranje,
    - razvoj poslovnih planova i tržišta,
    - marketing,
    - aranžiranje-kapitalizacija,
    - kontakt s medijima im javnošću, priprema svjesti javnosti o značenju malog
    gospodarstva te odbrana interesa istog,
    - upravljanje projektima i radom ureda,
    - financije projekta (u etapama),
    - nadgledanje razvoja projekta i procjenjivanje prema zadatim parametrima,
    - utjecanje na zakonodavnu reformu sa ciljem stvaranja povoljnijeg okružja za
    financiranje malog i
    srednjeg poduzetništva,
    - projektiranje, formatiranje, uredjivanje medija, kao i obavljanje novinarskih poslova,
    - profesor engleskog jezika, suradnik /voditelj radionica za poduzetništvo,
    i drugo.

    DODATNE INFORMACIJE:

    PROJEKTI OD 1997. GODINE!!!

    DOPISI OD 1996. GODINE NA KOJE NITKO IZ PARAZITSKIH DRŽAVNIH SLUŽBI, REFERENTIĆA IZ BANAKA ITD. NIJE REAGIRAO!!!